Slobodan Milanović

Loading
loading...

Zdravstveno stanje i zaštita šuma u centralnoj Srbiji – Slobodan Milanović

Na propadanje bukovih šuma u centralnoj Srbiji, pored antropogenog uticaja, kao inicirajućeg javljaju se i biotički faktori poput štetnih insekata i patogenih gljiva. Do propadanja bukovih sastojina moža doći i zajedničkim delovanjem bukove štitaste vaši (Cryptococcus fagisuga) i gljive Neonectaria coccinea. Na propadanje hrastovih šuma mogu da utiču hrastovi defolijatori kao primarni faktor, potom na novo olistalom lišću može da se pojavi hrastova pepelnica i na kraju usled ranog mraza može da strada i treći put oformljeno lišće. Kada se ovaj proces usled gradacija insekata defolijatora ponovi više godina za redom, dolazi do fiziološkog slabljenja stabala koje napada mednjača. Fiziološki oslabela stabla napada hrastov potkornjak Scolytus intricatus koji je vektor traheomikoze Ophiostoma piceae, koja dovodi do zapušavanja sprovodnih sudova i suhovrhosti u početnim fazama sušenja, a kasnije i do propadanja stabala usled napada tercijarnih insekata i gljiva truležnica. Do propadanja smrčevih sastojina dolazi najčešće usled dejstva abiotičkih faktora čije se štetno dejstvo pojačava negativnim uticajem patogenih gljiva koje napadaju korenov sistem smrče. Na ovaj način dolazi do povećanog broja izvala koje potom naseljavaju sipci potkornjaci. Ukoliko izostanu blagovremene mere sanacije, dolazi do prenamnnoženja sipaca koji potom napadaju i potpuno zdrava stabla što dovodi do masovnog namnožavanja sipaca i propadanja smrčevih šuma na većim površinama. Abiotički faktori poput, požara, snega, leda i suše deluju kao inicirajući na proces propadanja i borovih sastojina na koje se kasnije nadovezuju biotički faktori kao što su sipci potkornjaci. Pored abiotičkih faktora, na propadanje borovih šuma kao inicirajući faktor mogu se javiti i biotički faktori, poput patogena koji napadaju asimilacione organe ili štetočina koje se njima hrane, usled čega dolazi do fiziološkog slabljenja stabala i njihovog predisponiranja za napad sipaca potkornjaka, a kasnije i tercijarnih štetočina i gljiva truležnica.

Zdravstveno stanje i zaštita šuma u centralnoj Srbiji 

Layout mode
Predefined Skins
Custom Colors
Choose your skin color
Patterns Background
Images Background